Prosle su cetiri godine od pojavljivanja prvog dvobroja ALMANAHA - casopisa za proucavanje, zastitu i prezentaciju kulturno - istorijske bastine Bosnjaka - Muslimana. Namjera redakcije bila je da objavljuje dva broja godisnje, ali to je ostala samo pusta zelja, jer sredstava nije bilo ni za pokrice stamparskih troskova jednog broja godisnje.
Zelimo istaci da Redakcija nema razloga da se stidi sadrzaja ni ovog dvobroja (kao ni prethodnog), stid bi trebalo da osjete oni koji su trosili novac za kulturu i na kvazi-kulturne projekte, na razna "ceranja" i sarene laze koje su istog casa odletjele u etar i zaborav.
Ostajemo otvoreni za saradnju sa svim stvaraocima i naucnim radnicima ciji prilozi prosiruju vidike i znace stvaralacko prozimanje i bogacenje na ovim nasim, jos uvijek, u svakom pogledu, obestrazenim prostorima, gdje je "ceranje" praiskonski nauk i instinkt koji traje.

Redakcija

Zaim Ademovic: Mujko Mukovic - mudrac s bisevskih visina

Izbor
Umrije jednom covjeku na porodaju zena i ostavi osmoro djece. Posto prode neko vrijeme, stade se on misliti da li da se ozeni da ima ko djeci hljeba umijesiti i pelenice oprati. Susjedi ga uvjeravaju da maceha ne moze biti majka i da ce ga djeca napustiti cim stasu. Sta ce, kud ce, ode u Bisevo da pita za savjet mudrog starca Mujka Mukovica. Posto mu isprica svoje stanje i namjere, zatrazi njegovo misljenje.
-Izaberi sam sta je bolje- odgovori mu Mujko. -Ako se ozenis, ne mozes vise racunati da imas djecu iz prvog braka. Ako se pak ne ozenis, ne mozes racunati da imas sebe.

Mujko i moda
Sjedilo drustvo Mujkovih poznanika u ljetnoj basti jedne kafane u Skoplju, kad neko primjeti Mujka da ide krajem ulice sa nekim smotuljkom pod miskom. Zeljni Mujkovih razgovora, sali i dosjetki, dogovorise se medusobno da ga pozovu na kafu i jedan rece:
-Midza Mujko, kud tako zuris, hajde svrati kod nas na kafu!
-Ne mogu- rece Mujko, posto se zaustavi i pozdravi ih- poslale su me zene od kuce da im kupim neku basmu za odjecu, pa se plasim dok kafu popijem, proci ce joj moda, pa cu morati opet od kuce da se vracam drugu da kupujem.

Kako se postaje mudar
Jednom u sali zapitali Mujka kako se postaje mudar. Mada iz skromnosti za sebe to nikad nije priznavao, Mujko, koji je volio da mjesa mudrost i salu, odgovori:
-Rekao sam vam da prvo treba da se covjek rodi sa sklonoscu da pamti i da prosuduje. A drugo da tece znanje dok je ziv, da slusa pametnije od sebe kako zbore i rjesavaju pa da izostrava svoju pamet. A ovo trece, koje nije sporedno, do sada vam nijesam rekao: treba da ima vremena da pokazuje svoju mudrost. A to moze samo, ako ima dobru zenu. Da mu cuva dobar glas i da mu organizuje i vodi kucne poslove i vodi brigu o domacinstvu da bi covjek odlazio medu ljude kad ga pozovu narodne brige da rjesava. Jer pojedinci iz naroda ne priznaju siromaha i slaba domacina za pametna covjeka. A tesko je istovremeno sticati i pamet i bogatstvo jer cesto ne idu zajedno.

Akademik Jasar Redzepagic: Prilog istrazivanju duhovnog razvoja i
identiteta muslimanskog stanovnistva na prostorima Balkana

Kratak rezime:

U bilo kojoj zemlji Balkana i ma gdje zivjeli muslimani za njihov duhovni razvoj znacajno je da postuju njihove osobenosti i kulturno-istorijsko naslijede.
Jedan od zakljucaka je i status muslimana na ovim prostorima, posebno u SR Jugoslaviji i R Makedoniji. Normalno bi bilo da muslimani u bilo kojem dijelu svijeta imaju status dostojan covjeka, a na Balkanu da budu potpuno i u svemu ravnopravno priznati, kao i drugi narodi.
Znacajne su i ideje (i njihova realizacija) o jednakosti u obrazovanju, jezickom identitetu i njegovanju vlastite kulture. Posebno znacenje ima i teza da su mir i prosperitet na Balkanu - preduslov za nacionalni, kulturni, politicki, vjerski i sveopsti identitet muslimanskog i bilo kojeg drugog naroda.
Dalj proucavanje ove problematike pretpostavlja vremenski duza, sistematska i timska istrazivanja, i to ona multilateralna, odnosno iz mnogih aspekata (kulturnog, teoloskog, istorijskog, jezickog, psihopedagoskog, filozofskog, etnoloskog i drugih).
Nasa istorijska saznanja i najnovija iskustva su gorka i nezaboravna, ali ne i osvetoljubiva. Mi se nadamo da ce vremenom nadvladati tendencija razuma, kulture i tolerancija.

Osnivac i izdavac:
UDRUZENJE "ALMANAH" PODGORICA

Urednik:
HUSEIN BASIC

Redakcija:
HUSEIN BASIC, ZUVDIJA HODZIC, ATVIJA KEROVIC,
MILIKA PAVLOVIC, DR SERBO RASTODER

Sekretar redakcije:
ATVIJA KEROVIC

Ovaj broj uredio:
ZUVDIJA HODZIC